Automatski vanjski defibliratori (AED)

AED

Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu tako u Hrvatskoj. Od iznenadne srčane smrti tj. iznenadnoga prestanka funkcije srca u Hrvatskoj umire oko devet tisuća osoba tijekom jedne godine, što znači da svakoga sata u nas jedna osoba umire zbog iznenadnog srčanog zastoja. Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda, bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem.

U spašavanju ljudskog života pri srčanom zastoju ključna je kardiopulmonalna reanimacija koju započinju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći (HMP). Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1-2 min.) rezultira postotkom preživljavanja većim od 60%. Normalan srčani ritam mora se uspostaviti najkasnije u roku od 6 minuta. Za svaku minutu više preživljenje se smanjuje za 10% do dolaska hitne medicinske pomoći.

Spašavanje ljudskog života uslijed srčanog aresta znatno je olakšao automatski vanjski defibrilator (AED), koji bez problema mogu koristiti i laici. Naime, AED-i su jednostavni za uporabu budući da defibrilator sam procjenjuje srčani ritam, ali ne defibrilira već to čini osoba koja je žrtvi pritekla u pomoć.

Primjena automatskog vanjskog defibrilatora (AED)

|

Programom javno dostupne rane defibrilacije Pokreni srce-spasi život, koji provodi Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s drugim ministarstvima, tijelima državne uprave te nekim vladinim i nevladinim organizacijama, nastojimo građane osvijestiti o problemu učestalosti iznenadnog srčanog zastoja te važnosti poznavanja postupaka pružanja prve pomoći.